KRITIKA JEDNE TOČKE HAZU-OVIH PRILOGA

Dana 20. svibnja 2022. HAZU je objavio Priloge za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju. Dokument je izazvao razne kritike, očekivano od onih koji bi se trebali odreći otetog ili se početi ponašati uljuđeno. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i notorno velikosrbski SANU dali su svoje kritike, vrlo općenite i bez ulaska u detalje, jer bi se tu ionako pogubili.

Nu, imamo i mi jednu kritiku, koja se odnosi na dio koji dobro poznajemo, a to je pravoslavna tematika jer niti jedan član HAZU nije stručnjak za kanonsko pravo pravoslavne crkve, međucrkvene odnose i povijest pravoslavnih crkava.

U dijelu koji se odnosi na Srbiju, piše: Potreba definiranja položaja Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj: pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba imati punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju brinući se za vjerski život manjine, ali recipročno na razini koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterizirati političkim djelovanjem.

Akademici su tu neke premise dobro shvatili, ali iz njih nisu izvukli valjane konkluzije. Razlozi za to mogu biti razni, a najvjerojatnije duboka upečenost jugokomunističkih umnih obrazaca u engrame sive tvari. Protiv toga teško se boriti – ali nije nemoguće.

Prvo, činjenicu da je SPC crkva države Srbije, akademici su dobro shvatili. Ali ne izvlače nužnu konkluziju iz tog – da je to potpuno neprihvatljivo za države prema kojima Srbija pokazuje grit teritorijskih i etničkih težnji i da je to u sukobu s crkvenim kanonom koji druge države štiti upravo od takvih stremljenja. Konkluzija je da Crkva Srbije svojom nadležnošću crta granice zločinačke velike Srbije. Kakav položaj takva crkva može imati u Hrvatskoj?

Nadalje, akademici očito ne razumiju u potpunosti za što je zapravo pravoslavna crkva mjerodavna – za teritorij (države) ili za pripadnike neke manjine? To ćemo razjasniti. Manjinsko zakonodavstvo RH ne predviđa mogućnost postojanja nekih manjinskih crkava ali i kad bi to bilo moguće nitko niti ne razmišlja o tome kako to da SPC, koja je navodno crkva srpske manjine je u RH zapravo većinska.

Nikako se ne smije u kontekstu manjinskih prava uspoređivati prava srpske manjine u Hrvatskoj, koja čak ima svoju crkvu, s pravima Hrvata u Srbiji jer ti ljudi nemaju bilo kakvu svoju crkvu. Istina je da su oni ponajviše katolici ali vrijedi napomenuti da Katolička crkva nije hrvatska crkva, nego univerzalna i u RH ima svoju podružnicu (HBK). Istu takvu podružnicu KC ima i u Srbiji (BK Sv. Ćirila i Metoda). O pravima  katolika u Srbiji se ipak brine univerzalna KC. Hrvata – katolika je u Srbiji između 50 000 i 70 000 od sveukupno 350 000 katolika prema popisu stanovništva Srbije 2011.

Crkva je teritorijalna organizacija koja je mjerodavna za pravoslavce na području suvereniteta države (demos), a nije plemenska organizacija, koja rasistički prati genom nekog naroda, što je etnofiletska hereza. Znači, ne može postojati nikakva manjinska crkva jer bi to onda bila heretička crkva.

Ipak se jednim djelom slažemo sa HAZU i to je ona zadnja rečenica:

U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterizirati političkim djelovanjem.”

U jednoj uređenoj državi, koja se brine o svom suverenitetu, može biti jedna pravoslavna crkva – u Rumunjskoj postoji Rumunjska PC, u Bugarskoj – Bugarska PC, u Poljskoj – Poljska PC, u Finskoj – Finska PC, u Albaniji – Albanska PC … koje se brinu o svim pravoslavcima u svojoj državi bez razlike kojeg su etničkog podrijetla.

Zaključak je jasan:

SPC, koja je zapravo Pravoslavna crkva Srbije može djelovati samo na teritoriju Srbije, a na teritoriju Hrvatske mora djelovati PRAVOSLAVNA CRKVA HRVATSKE.

HRVATSKI ARHIEPISKOP †ALEKSANDAR

Prilozi HAZU: https://www.info.hazu.hr/2022/05/prilozi-za-zastitu-hrvatskih-nacionalnih-interesa-prilikom-pregovora-republike-hrvatske-s-bosnom-i-hercegovinom-crnom-gorom-i-srbijom-u-pogledu-njihova-ulaska-u-europsku-uniju/

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s