PROSINAČKE ŽRTVE I (JOŠ) JEDNA KOSOVSKA BITKA

 

Od pada Beograda 2. prosinca 1914. do 98. obljetnice pokolja nad hrvatskim domobranima

800px-prosvjedi_5_prosinca_1918_mgz_080209

Na početku 1. Svjetskog rata Srbija se hrabro bori protiv Austro-Ugarske, ali SrboYU-povijest zaboravlja reći to da Austro-Ugarska, čija vojska broji 2 300 000 vojnika u stvari najprije ratuje protiv Rusije (6,2 mln. vojnika) pa si može priuštiti protiv Srbije samo 200 000. Protiv njih Srbi mogu glumiti da su hrabri – kad im je vojska 3-4 puta veća. Nakon prvih nekoliko mjeseci kad Srbima uspjeva zaustaviti austrijance oni počinju pogranjične provokacije protiv neutralne Bugarske, koja ne uzvraća na provokacije.

Zbog izravne ruske prijetnje, 1. listopada 1915. Bugarska se pridružuje Centralnim silama i objavljuje mobilizaciju vojske ali još nigdje ne ratuje. 13. listopada 1915. je napravljena je pogranična provokacija kad mali odred srpske vojske izvodi napad na bugarski teritorij. Već sljedeći dan stiže bugarski odgovor –  І. Bugarska armija sa 145 000 vojnika i svega šest kamiona napada 350 000 srpskih vojnika (Timočka armija i 2. srpska  armija). Istodobno 2. Bugarska armija već mjesec dana ratuje protiv Srpske makedonske armije i britansko-francuske vojske koje pobjeđuje kod Krivolaka, 3. i 4. Bugarska armija su u Dobruđi gdje očekuju ruski napad, koji se je nešto kasnije i dogodio.

Na sjevernom bojištu zapadno od Beograda 3. Austro-ugarska armija ratuje protv 1. Srpske armije, a istočno od Beograda 11. njemačka armija protiv 3. Srpske armije.

Samo devet dana nakon početka rata u par sati Bugarska vojska zauzima glavni grad Srbije Niš i zarobljava 60 000 srpskih vojnika (sa 150 kamiona), a nešto kasnije kod Prištine još 20 000 srpskih vojnika – sveukupno u ratu njih 135 000 hrabrih Srba.

Odmah nakon pada Niša, 200 000 srpskih vojnika pod vodjstvom kralja Petra bježi preko albanskih planina da bi ih do Jadranske obale stiglo samo 95 000.

Najbitniji dio ovog rata je KOSOVSKA OPERACIJA koju izvodi 1. Bugarska armija i djelovi 2. Bugarske armije i 11. Njemačke armije (156 000 vojnika) protiv srpske armije (150 000) s početkom studenog 1915. Ova operacija, koja je u stvari najveća bitka u povijesti na Kosovom polju u kojoj sudjeljuje više od 300 000 vojnika s obje strane, završava teškim porazom srpske vojske (više od 36 000 poginulih) 4. prosinca 1915., a Bugarskih žrtava skoro pa i nema.

Bugarska vojska ratuje protiv hrabrih Srba 47 dana i oslobađa bugarski teritorij (Niška oblast i Makedonija) kojeg su dvije godine ranije okupirale srpske snage. 1. Bugarska armija dostiže Debar i Djakovo – više od 500 km zračne crte i to brzinom od 12 km po danu. Pravi hodni blitzkrieg!

Tad nestaje Srbija na pune tri godine.

Godinu dana kasnije srpska vojska (80 000 vojnika) vraća se na bojište. Kako bi mogli oni osloboditi državu, koju nisu obranili njih 800 000?

Što se događa s onjih 135 000 zarobljenih srpskih vojnika?

Pobjednici – Bugari njih velikodušno šalju kući!

1916., Odessa

„U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u »Kanatnom zavodu«, gdje se masakriralo en mass i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ti ljudi, »jer to su Hrvati«. U Odesi se klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici…[2]

(Miroslav Krleža)

Tako su još 1916. i 1917. godine su Srbi i ruski Kozaci prisiljavali hrvatske vojnike u ruskom zarobljeništvu pristupiti (srbskoj) vojsci pod nazivom Jugoslavenska legija. Pri tome su se služili fizičkom prisilom (premlaćivanjem), obrednim ponižavanjima (hrvatske vojnike su tjerali da kopaju vlastite grobove), ubojstvima (nabijanjem na kolce) i ponižavanju mrtvih tijela (bacanjem istih u more).

1918., Prosinačke žrtve

“Oduzeše Tebi hrvatski narode Tvoju suverenost i prenesoše vladarsku vlast nad hrvatskim narodom na srbskoga kralja Petra I (…) za Tvoju odluku u tom važnom času nitko Te nije pitao (…)”.

(proglas “Hrvatskom narodu”)

Pod kraj I. svjetskog rata neki Hrvatski političari prihvaćaju ideju o stvaranju zajedničke države sa Srbima, ali hrvatski narod nije naivan i veći broj Hrvata (između njih više domobrana nakon povratka s ratišta) traže da Hrvatska postane nezavisna republika. Njihov mirni prosvjed u centru Zagreba srbijanska vojska, ista ona koja brzo bježi izpred Bugara sada vrlo hrabro sa strojnicama ubija hrvatske domobrane i mirne građane.

To je samo blagi početak suživota pod srpskom dominacijom kad sluga pokušava postati gospodarom. [srbi (sorab – sluga) (serv, servus, conservus – lat.)(Farlati –V-169)]

Podsjetimo da je na Berlinskom kongresu Austro–Ugarska dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, a čl. 30. Berlinskog ugovora predviđa i austro–ugarski protektorat nad Srbijom. Godine 1881. potpisana je tzv. Tajna konvencija koja potvrđuje članak 30. Berlinskog ugovora. Njeno djelovanje produljivano je više puta.

 To znači da je Srbija do početka 1 sv. rata Austro-ugarski, odnosno Hrvatski vazal.

„Nije moguće da sluga bude nad svojim gospodarom” (Mat. 10:24)

1918., U CRNOJ GORI

Ipak kao i uvjek Srbi gube sve bitke ali dobiju rat. Nisu dobili rat nego kao saveznici Antante dobiju na dar zapadnu polovicu Balkanskog poluotoka. Dobivaju na dar i svog saveznika – do tad nezavisnu Crnu Goru, čija vojska tri godine prije pokušava sprječiti prodor austrijanaca duž Jadranske obale u pokušaju okruživanja srpske vojske koja pod vodstvom kralja Petra bježi pred Bugarima. Nije im uspjelo sprječiti austrijanace, ali su bježeći Srbi dobili na vrjemenu pa im je uspjelo brodovima Antante pobjeći na otok Krf.

Kad nakon završetka rata srbijanska vojska dolazi u Crnu Goru, ubija više od 9 000 Crnogoraca (provodi aristocid). U ratu protiv Austrijanaca Crnogorci su imali manje gubitke od gubitaka u miru sa Srbima. Tako Srbija zahvaljuje Crnogorcima zato što su u stvari spasili srbijansku vojsku.

 Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s