POZIV NA PANIHIDU

U subotu, 7. studenoga 2015., s početkom u 12,00 h, Njegovo Visokopreosvestenstvo Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar služit će opću panihidu na grobu Petra Preradovica na Mirogoju.

Pozivamo sve krsćane, a prije svih pravoslavne Hrvate i ostale hrvatske pravoslavce, na zajedničku molitvu za duše hrvatskih pravoslavaca zaslužnih za Domovinu Hrvatsku.

Hrvatska pravoslavna crkva slavi najveći Dušni dan u subotu prije praznika (blagdana) Svetih arkanđela Mihaila (Mihovil, Mihajlo) i Gabriela (8.11). Ovaj Dušni dan uvijek je u subotu, jer je pravoslavna crkva taj dan namijenila za molitvu mrtvima, zbog toga što je i sam Hristos u subotu bio mrtav. Na ovom najvećem Dušnom danu u godini moli se za duše poginulih hrvatskih branitelja pravoslavaca u svim ratovima za slobodu Domovine te za duše zaslužnih hrvatskih pravoslavaca, koje ovom prigodom posebno imenujemo: Klerici: Germogen Grigorij Ivanovič Maksimov, patrijarh HPC, Serafim Kupčevski – protojerej Zagreb, protoierej Dmitrij Mrihin, Aleksij Borisov – protojerej i svećenik pri patrijarhu, Benjamin Romanov svećenik pri patrijarhu, Joco Cvijanović – jerej referent za crkvene poslove, Spiridon Mifka – Sarajevski episkop, Platon – prior, Vasilij Šurlan – Vaso – protojerej gruzijskog podrijetla, podnio je zajedno s Petrom Lazićem molbu za utemeljenje HPC u Zagrebu, prvi svećenik HPC; Benjamin Pavlovcki, Miron Federer – iguman, Evgenij Jaržemski – protojerej, Aleksandar Volkovski – protojerej, Anatolij Paradijev – protojerej – Zenica, Sevastijan Perić, Rafail Stanivuković – jeromonah, Amvrosije Veselinović – jeromonah, Cvietin Šović – protojerej, Risto Babunović – protojerej, Vasilij Jurčenko – jeromonah Šid, Pavle Kozarski – jerej, Vlasmin Pavlovski – prior, Venjamin Radosavljević – jeromonah, Mihaiev Milogradski – jeromonah, Evgenij Pogorecki – jeromonah, Dimitrije – jeromonah, Petar Popov – jeromonah, Bogdan Popović – jeromonah, Cvjetan Popović – jeromonah, Nikolaj Semčenko – jeromonah, Petar Stefanović – jeromonah, Selivanovski Sergij – jeromonah, Teodorović Dositej – jerej, Mračkovski Ivan – jeromonah, Ljubomir Svrtilić – jeromonah, Emilijan Šimatović – jeromonah, Nikolaj Ružnjecov – arhimandrit Sarajevo, Vladimir Sokolov – svećenik u Koprivnici, V. Radovanović – jeromonah Sarajevo, Ljubomir Svitilić, Emilijan Simatović; ostali zaslužni pravoslavni Hrvati i članovi HPC: Petar Lazić – predsjednik upravnog odbora pravoslavne crkvene općine Zagreb, tajnik HPC Miloš Obrknežević; Savić Marković Štedimlija (1906. -1971.); Atanas Popović (1786.-1872.), osnivač prve novčarske ustanove u Hrvatskoj (1846.)- Prva hrvatska štedionica te predsjednik zagrebačke Pravoslavne općine; Alexandar Kosmaenko (?-1945.), voditelj crkvenog zbora crkve Svetog Preobraženja; vojvoda Đurđe (1590.-1651.), u svoje doba vođa pravoslavnih Vlaha u Hrvatskoj; Mojsije Baltić (1804.-1878.), značajan unaprijeđivač agronomije; dr. Dimitrije Demetar (1811.-1872.), pjesnik i prvi moderni hrvatski dramaturg, njegova sestra udala se za budućeg bana „pučanina“ Ivana Mažuranića; Petar Preradović (1818.-1872.), najveći pjesnik Hrvatskog (tzv. Ilirskog) narodnog preporoda, njegova prva pjesma na hrvatskom jeziku Zora puca objavljena je 1844. u prvom broju hrvatskog časopisa Zora dalmatinska koji tada počinje izlaziti u Zadru, koji u to vrijeme kao i cijela Dalmacija trpi habsburško-talijansko nasilje svake vrste; Josif Runjanin (1821.-1878.), kao vojni kadet u Glini skladao 1840. pjesmu Horvatska domovina koja će kasnije postati poznata kao Lijepa naša; Makso Prica (1823.-1873.), pravnik i političar, tajnik bana Jelačića; August Harambašić, pravaš, zastupnik u saboru i piesnik (1861.1911.); Nikola Krestić (1824.-1887.), političar i predsjednik Sabora; Vladimir Nikolić (1829.-1866.), književnik; Spiro Dimitrović Kotoranin (1813.-1868.), književnik; Bude Budisavljević (1843.-1919.), književnik; Danilo Medić (1844.-1879.), prvi pravaški pjesnik; dr. Ivo pl. Malin Ksaverski (1853.-1907.), sveučilišni profesor, tajnik i savjetnik autonomne hrvatske vlade; Emanuel Cvjetićanin (1833.—1919.) je bio Hrvatski feldmaršal-poručnik u vojsci KuK.; dr. Gavro Manojlović (1856.-1926.), povjesničar i predsjednik JAZU-a (danas HAZU); Mijo Medić (1855.-1939.), zoolog; Nikola Kokotović (1859.-1908.); dr. Stjepan pl. Miletić (1868.-1908.); dr. Milan Ogrizović (1877.-1923.), književnik i pravaški političar; Dr. Mihailo Polit-Desančić (1833.-1920.), politicar, novinar i knjizevnik; Petar Petrović Pecija (1877.-1923.), književnik; Dušan Plavšić, književnik i tajnik Hrvatskog kluba u Sarajevu; Novak Simić, književnik; Mihajlo Marković (1869.-1923.), glumac, Grigor Vitez, književnik (1911. – 1966.); ugledne pristaše Stranke prava: Dušan Kotur; Dane Stanisavljević; vojnici, častnici i ratnici: vojskovođa Svetozar barun Boroević od Bojne; Emil (Milan) Uzelac (1867.-1954.), bio je general ratnih zrakoplovstava Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije te NDH i može se slobodno reći da je bio „otac“ prvih dvaju navedenih  ratnih zrakoplovstava i donekle zadnjeg; Gabriel barun von Rodić (1812.-1890.), habsburški časnik koji je od lipnja 1848. u stožeru bana Jelačića kao satnik, a u rujna iste godine kada počinje hrvatski pohod na Mađarsku postaje pomoćnik Jelačićevom pobočnom generalu; Gedeon Zastavniković (1825.-1869.), pobočnik bana Jelačića, general bojnik; Georg Dragičević (1890.-1980.), uspješan autro-ugarski časnik u Prvom svjetskom ratu, u Kraljevini Jugoslaviji postao dozapovjednik protuzrakoplovne obrane, nakon osnutka NDH postaje general  topništva, a od 1944. na čelu je ureda za vojne nabave veleposlanstva NDH u Berlinu; časnici Oružanih snaga NDH: general Fedor Dragojlov (načelnik Operativnog odjela Glavnog stožera) i general Đuro Grujić (glavar Glavnog stožera) koji su bili jedni od glavnih osoba u organiziranju i ustrojavanju Ministarstva domobranstva što je zapravo Ministarstvo obrane; general Zvonimir Stimaković; general Lavoslav Milić; general Mihajlo Lukić; general Dušan Palčić; bojnik Vladimir Graovac, zapovjednik 5. bombarderske skupime Hrvatske zrakoplovne legije na Istočnom frontu gdje je i poginuo 1942.; Milan Desović, zapovjednik 3. bojne 396. pukovnije na istočnomu bojištu; pukovnik Jovan Iskrić; Delko Bogdanić, politički emigrant u doba Kr. Jugoslavije, pukovnik PTB, hrvatski pravoslavni križar, poginuo junačkom smrću u borbi s pripadnicima OZN-e; zastupnici u Hrvatskom državnom saboru: dr. Savo Besarović, zastupnik u Saboru NDH te ministar u vladi NDH; Uroš Doder, zastupnik u Saboru NDH;  Vladimir Beara, športaš; Arsen Dedić, skladatelj; najpoznatiji svjetski znanstvenik Nikola Tesla; Oktavijan Miletić (1902.-1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac; Mirko Kokotović (1913.-1988.), hrvatski nogometni reprezentativac, prvi kapetan Hrvatske nogometne reprezentacije; Đorđe Novković (1943.–2007.), hrvatski skladatelj zabavne glazbe; Mihail A. Shardt – Kupčevski, sjemeništarac i radijski spiker, etc.

Također molimo i za duše ostalih, kojima ni imena ni groba ne znamo.

Vječni im spomen.

Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s